• 080 020 137
  • MEDIA
13. December 16
Prva analiza Upitnika EK za Bosnu i Hercegovinu

Draft analiza Upitnika Europske Komisije za Bosnu i Hercegovinu

Broj stručnjaka okupljen na Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini uradili su prvu draft analizu Upitnika Europske komisije u svrhu sticanja kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine u njeno punopravno članstvo u Europsku Uniju.

Ovaj Upitnik predstavlja jedan partnerski dokument Vijeća ministara BiH i Europske Komisije koji treba da prikaže stanje funkcionalnosti, efikasnosti i stručnosti bh. institucija, te njihove usklađenosti sa „acquis“-om, odnosno pravnom stečevinom.

Nakon potpisivanja SSP-a gdje je pregovarački tim Bosne i Hercegovine uspješno zaštitio interese zemlje tako što su državni prirodni resursi ostali u punom vlasništvu BiH, smatramo da je Upitnik druga faza pregovaračkog procesa između EU / EK i BiH. Evidentno je da je EK u samom Upitniku vodila računa o složenom državnom uređenju BiH tako što se odgovori traže isključivo od Vijeća ministara BiH, odnosno od nivoa države.

Međutim, nailazimo na brojna otvorena pitanja, nejasnoće u Upitniku, te ovom prilikom prilažemo opaske kada su u pitanju određeni segmenti. U nastavku:

1. Mogućnost politizacije i manipulacije izvorima?

Politički kriteriji, vladavina zakona, zaštita manjina i kulturnih prava. Statistika i izvor? Pitanje 446. strana 49.

Upitnik traži etničku, vjersku i jezičku priopadnost manjina u BiH ukoliko dostupna iz izvora službene statistike ili kao što se Upitniku navodi: „popis ili drugi“. Satavka „ili drugi“ misleći na izvor, da li ostavlja prostor za manipulaciju ili politizaciju popisa strukture stanovnistva urađenog 2013. godine, a objavljenog 2016.? (Službene novine 60/16).

Upitnik na pomenutoj strani i pitanju traži, dakle, podatke u pogledu etničke strukture stanoništva manjinskih grupa Bosne i Hercegovine. Predmentno pitanje pokazuje da Upitnik EK zvanično tretira etničku strukturu stanovništva jedne zemlje, u ovom slučaju Bosne i Hercegovine. Da bi se dali predmetni podaci, mora postojati detaljna baza takvih informacija. Postavljamo pitanje: Zašto se etničnost ponovo stavlja u sami centar pažnje, a ne građanstvo i da li to osnovano pokazuje da su na putu Bosne i Hercegovine ka Briselu upravo potrebne Ustavne izmjene i amandmani, posebno uzimajući u obzir da Aneks 4 Daytonskog sporazuma sadrži etnicitet? Upravo zbog toga sadašnji Ustav daje prvenstvo konstitutivnim narodima, a ne građanima. Građani su u drugom planu. To se do sada pokazalo nedjelotvornim, pa čak i kontraproduktivnim i destabilizirajućim jer upućuje na lojalnost i vezivanje sa državom Hrvatskom i Srbijom djelovanjem centrifugalnih političkih sila. Tako se nameće pitanje da li to znači da se BiH neće moći koristiti pravnim stečevinama Europe s obzriom na primat etničkog principa nad građanskim?

2. Uništavanje arhivske popisne građe?

Poglavlje 18 pitanje 4:

Međunarodni Tonitoring Tim dao je preporuku da se arhivska popisna građa službenog popisa stanovništva i domaćinstava iz 2013. godine, objavljenog 2016. trajno uništi ne vodeći računa o Zakonu o arhivskoj djelatnosti BiH koji određuje koja arhivska građa ima društveni, kulturni i historijski značaj, te koja građa prema istom Zakonu ima vremensku odrednicu obaveze čuvanja. Postavljamo pitanje: Zašto uništiti arhivsku građu koja, prema našem mišljenju, itekako ima historijski značaj i kulturni karakter, s obzirom da je ovo prvi popis stanovništva od 1991. godine? Uzmimo u obzir da se popis stanovništva iz 1991. godine još čuva i najvjerovatnije će biti pohranjen u Arhv BiH na trajno čuvanje.

Sakrećemo pažnju na važnost čuvanja originalnih popisnica uzimajući u obzir na činjenično dokazivanje teških povrda međunarodnog humanitarnog prava u proteklom ratu, gdje se čuvane popisnice iz 1991. godine koriste kao dokazi utvrđivanja elemenata krivičnog djela koji su zasnovani na etničkoj, vjerskoj ili drugoj osnovi.

3. Mehanizam koordinacije i politizacija?

Zakon o Javnoj upravi BiH ne prepoznaje „mehanizam koordinacije“ kao legitimno zakonsko tijelo za pripremanje odgovora Upitnika prema EK. Stoga, smatramo da se ostavlja prostor za politizaciju odgovora prema EK kroz ovo tijelo. Zakonom o Javnoj upravi BiH (Službene novine, član 31., 32., 33.) već nalaže koordinaciju međusobnih odnosa organa uprave.

4. Regionalna politika (primjer Srbija)

U poglavlju 22. koje tretira regionalnu politiku, uviđamo da se jasno traži dostupnost statistike za implementaciju strukturalnih kohezionih fondova, te da je Bosna i Hercegovina, za razliku od Srbije, dobila samo jedno pitanje i to glede relevantih socio-ekonomski podataka dostupnih za svaki nivo vlasti. Srbija je, naprimjer, u svom Upitniku dobila daleko više pitanja. Također, EK, svjesna kompleksnosti statističkog sistema BiH, u dokumentu se nije bavila pitanjem usklađenosti statistike s evropskim nivoima i standardima, kao što je to recimo itetkako bio slučaj sa Srbijom. (izvor: Srbija odgovori na Upitnik EK Poglavlje 22. Član VII, pitanja od 77. do 83.)

5. NUTS 3 i izračun BDP-a?

Pitanja „NUTS“ su iznimno osjetljiva (NUTS - Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku) koja definiraju klasifikaciju NUTS 1, 2 i 3. S tim da NUTS 1 označava BiH, NUTS 2 entitete i Brčko Distrikt, dok su se za NUTS 3 čekali podaci o broju stanovnika, tj. rezultati popisa, te podrazumijeva manje teritroijalne jednicice s kriterijem minimalno 150.000 stanovnika, što još nije primijenjeno u praksi. S obzirom da NUTS 3 nije praktično primijenjen, postavlja se pitanje izračuna BDP-a koji u ovim momentima nije moguć. Kako će Vijeće Ministara BIH riješiti ovaj problem? Ko je nadležan za uspostavljenje i praktičnu primjenu NUTS 3? Zašto Upitnik ne tretira ova pitanja?

6. Popis poljoprivrednih dobara iz 1960?

Upitnik tretira i pitanja iz poljoprivrede (poglavlje 11, pitanje 28) gdje se jasno traži da se dostave osnovne informacije o posljednje provednom popisu o poljoprivredi (male farme, oranice, finansije, površine, itd...) te da se naznači kada će se novi popis vršiti, odnosno naznači tačan plan provedbe novog popisa poljoprivrede. Zadnji popis poljoprivrede BiH objavljen je 1960. godine, te, kako saznajem, nije predviđen niti planiran novi popis. Koliko je danas relevantan popis poljoprivrede iz 1960. te na koji način će Vijeće Ministara BiH tretirati ovo pitanje?

7. Privatizacija

Onaj dio koji će najvjerovatnije biti teško odgovoriti sa stanovišta statističkih podataka je upravo taj ekonomski kriterij koji se traži isključivo na državnom nivou, a to je proces privatizacije i restrukturiranja, odnosno način privatizacije koji bi trebao biti u vlasništvu države (op. Privatizacija se vršila isključivo na entitetskom nivou). Raniji prijedlozi Visokog predstavnika Westendorfa i tadašnjeg kopredsjedavajućeg Vijeća Ministara BiH, dr. Harisa Silajdžića, da se privatizacija vrši isključivo na državnom nivou, odbijena je od vladajuće stranke. Karl Bilt je to ostavio Westendrofu kao stav međunarodne zajednice iako su preporuke Madlain Albraight jasno ukazivale da se to radi isključivo na državnom nivou. Kada je u pitanju državna imovina, zašto da se ne iskoristi model po kojem je rješeno pitanje prodaje zemljišta Ambasadi Sjedinjenih Država? Kako će to pitanje tretirati Vijeće ministara BiH u svom trenutnom sastavu?

U narednih nekoliko dana slijede dodatne opaske stručnog tima Američkog univerziteta u Bosni i Hercegovini.

Ika Ferrer Gotić
Potpredsjednica, komunikacije
(387) 62 442 804